Budućnost digitalne televizije u BiH

Autor: Miralem Mehulj | 03. 12. 2011 - 15:25 | 1 komentara

Budućnost digitalne televizije u BiH

Digitalna televizija je relativno novi način emitovanja TV signala. U odnosu na analognu, koja je u našoj zemlji danas u upotrebi, digitalna televizija donosi bolju, jasniju sliku sa manje smetnji koje se danas pojavljuju kao i bolji zvuk.

Također, digitalna televizija nudi i široki format ekrana - 16:9 ali i određenu fleksibilnost i interaktivnost. Digitalna televizija omogućava primanje podataka i televizijskih usluga kao štu su dodatni tilovi, audio kanali, više informacija o programu - EPG ali i interaktivne usluge.

 

 

Uvođenje digitalne zemaljske televizije, period prelaska na digitalno zemaljsko emitovanja kao i potpuno gašenje analogne televizije je obaveza naše zemlje koja treba biti urađena u skladu sa važećim međunarodnim sporazumima iz ove oblasti. Na Regionalnoj radiokumikacijskoj konferenciji u Ženevi, u junu 2006. godine, usvojena su Završna akta kojima je sadržan novi sporazum Ženeva 2006. (GE06) koji omogućava uvođenje potpunog digitalnog zemaljskog radiodifuznog emitovanja u zoni planiranja. Ovim sporazumom 17. juni 2015. godine je određen kao kraj prijelaznog perioda. Nakon 17. juna 2016. godine analogni plan prestaje važiti, a vrijedit će samo digitalni plan.

"Proces digitalizacije predstavlja vrlo složen skup aktivnosti koji podrazumjeva uvođenje novih, digitalnih tehnologija u cjelokupan lanac proizvodnje, prenosa, emitovanja, prijema i arhiviranja TV programa", kaže Siniša Petrović, pomoćnik direktora za radio frekventni spektar Regulatorne agencije za komunikacije. "Iako je sa stanovišta krajnjeg korisnika (TV gledaoca) najinteresantniji dio emitovanje i prijem TV programa, ne smiju se zaboraviti ni ovi segmenti procesa digitalizacije koji će iziskivati značajne napore i finansijska sredstva svih učesnika ovog procesa. Sa stanoviša emitovanja i prijema digitalnog TV signala, i u BiH već postoje različite platforme na kojima se može primati digitalni TV signal, a obuhvataju: satelitsku TV, žičnu i bežičnu kablovsku TV, IP TV i drugo. Izgradnja i korištenje ovih platformi je od ranije regulisana u BiH i evidentan je porast korisnika navedenih platformi. Međutim, od posebnog je interesa proces digitalizacije zemaljskog, odnosno tradicionalnog TV emitovanja. Proces digitalizacije ovog segmenta pokrenut je na međunarodnom nivou 2004. godine kao rezultat činjenice da postojeći frekvencijski resursi (dogovoreni 1961. godine u Štokholomu) nisu dovoljni da se zadovolje narasle potrebe za uvođenjem novih TV kanala. S tim u vezi, 2006. održana je nova međunarodna konferencija na kojoj je izvršena nova dodjela frekvencija koje će svaka zemlja koristiti za digitalno TV emitovanje (digitalni plan) i određeni vremenski okviri u kojem će zemlje potpisnice preći novi način TV emitovanja. Obzirom da se radi o vrlo važnom i osjetljivom pitanju od interesa za državu, većina zemalja se odlučila na izgradnju plana prelaska sa analognog na digitalno TV emitovanje (Strategija), vodeći računa i o ekonomskim, tehničkim vremenskim, i drugim elemetima kako bi ovaj prelazak izazvao što manje „potrese“ na tržištu emitovanja. Donošenjem ovakvog dokumenta i izradom akcionog plana za njegovo provođenje staraju se pretpostavke za započinjanje koordiniranih aktivnosti na realizaciji procesa digitalizacije. Trenutno, procesom digitalizacije je obuhvaćeno samo TV emitovanja dok su sve glasnije najave i o digitalizaciji radijskih programa međutim, za sada je ovo ipak još u sferi internih tehničkih i regulatornih analiza", ističe Petrović.

Uloga Regulatorne agencije za komunikacija - RAK je definisana zakonskim okvirom te stoga se RAK pojavljuje kao inicijator ili partner u gotovo svim aktivnostima ovog procesa. "Kao što je poznato, jedna od zakonskih nadležnosti RAK-a je upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, a blagovremeno planiranje frekvencijskog spektra za proces digitalizacije je osnova za dalje aktivnosti. Podsjećanja radi, novi frekventni plan za digitalnu zemaljsku TV je usaglašen na međunarodnoj konferenciji koja je održana po pokroviteljstvom Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) u Ženevi 2006. BiH je ratifikovala ovaj međunarodni sporazum (GE06)  čime smo prihvatili novi frekvencijski plan za BiH ali i obaveze iz tog Sporazuma. Njegovu primjenu najvećim dijelom realizuje nacionalni regulator, u našem slučaju je to Regulatorna agencija za komunikacije. S obzirom da nove digitalne tehnologije omogućavaju istovremeno emitovanje (multipleksiranje) 4 do 8 TV kanala na jednoj frekvenciji (za razliku od postojeće analogne tehnologije putem koje se može emitovati jedan TV kanal na jednoj frekvenciji) naravno da je potrebno provoditi i posebne regulatorne aktivnosti adekvatne ovakvom novom načinu rada. Prije svega, RAK mora odrediti frekvencija iz digitalnog plana koje će se koristiti za digitalno emitovanje. Druga vrlo važna aktivnost RAK-a je izbor i dodjeljivanje prava i obaveza određenim pravnim licima da vrše ovo multipleksiranje (smještanje više TV programa na jednu frekvenciju). Treća, možda i najvažnija aktivnost koja predstoji je dodjeljivanje prava i obaveza TV stanicama da koriste ove multiplekse", kaže Petrović.

Kako i na koji način će biti dodjeljivani ovi frekventni resursi, utvrđeno je Strategijom prelaska sa analognog na digitalno zemaljsko emitovanje, koja je usvojena od strane Vijeća ministara BiH. Petrović je izjavio da je RAK na osnovu te Strategije dodijelio pravo na korištenje prvog multipleksa (nazvanog MUX A) Javnom RTV sistemu BiH. Njihovo pravo i obaveza je da emituju u digitalnom formatu postojeće programe JRTVS BiH: program RTV Republike Srpske, program Federalne TV, i program BHT1. Drugi i ostali multipleksi će biti dodijeljeni operatorima koji će biti izabrani putem javnih međunarodnih tendera sa pravom i obavezama da osiguraju u određenim vremenkim rokovima pokrivanje digitalnim signalom bh. prostor. Pored navedenog, njihova uloga će biti da pruže usluge emitavanja TV programa stanicama koje se nalaze u njihovoj mreži. Naravno, pored navedenih ključnih aktivnosti, RAK konstantno prilagođava regulatorni okvir kako bi se ovaj proces odvijao efikasno i transparentno.

BiH definitivno kasni u procesu prelaska na digitalno zemaljsko emitovanje. Kao što smo ranije pisali, Srbija do kraja ove godine kreće sa testnim emitovanjem. Hrvatska je završila ovaj proces prije isteka roka, za 10 mjeseci, te počinje sa testiranjem DVB-T2 standarda. Koliko BiH zaista kasni u procesu digitalizacije i možemo li na vrijeme u potpunosti prijeći na digitalno emitovanje?

"DTT Strategija predviđa kraj 2011. tačnije 1. decembar 2011. godine kao trenutak prelaska na digitalno emitovanje. Sada možemo vidjeti da je ovaj rok bio preambiciozan, posebno kada uzmemo u obzir da i pojedine zemlje članice EU imaju stanovitih problema u realizaciji ovog procesa. Međutim, ovaj rok je ispunio svoju svrhu jer je na neki način razbudio i potakao na aktivnosti sve uključene. Ono što je sigurno, imamo zastoj u realizaciji pojedinih projekata  ali evidentni su i značajni pomaci posebno u izgradnji dijela regulatornog okvira koji uključuje donošenje niza novih pravila RAK-a sa ciljem prilagođavanja novom tehnološkom okviru. Pored navedenog, donesen je ili je u pripremi cijeli niz odluka Vijeća ministara koji se utvrđuje način finansiranja procesa digitalizacije i propisivanje minimalnih tehničkih uslova za prijemnike u BiH. Također, intezivirane su aktivnosti na radu stručne komisija DTT Foruma koja radi na izgradnji akcionog plana koji će sadržavati i nove rokove i optimalnije pristupe rješavanju pojedinih problema provođenja procesa. Taj akcioni plan će biti proslijeđen Vijeću DTT Foruma do kraja ovog mjeseca, a potom će biti upućen Vijeću ministara BiH na usvajanje. Ne smijemo zaboraviti da je ovo nacionalni projekat te da je angažman svih relevantnih institucija u procesu neophodan. Realan rok je kraj 2014. ili početak 2015. godine ali nikako poslije 15. juna 2015. do kada smo se obavezali po međunarodnim sporazumu da ćemo potpuno prijeći na digitlano emitovanje. Vjerujemo da ovaj rok nije nedostižan ukoliko u ovaj proces budu aktivno uzeli učešće svi prozvani", odgovara Petrović.


Početak testne faze bio je najavljen za ljeto ove godine, ali sada smo definitivno izgubili cijelu 2011. godinu. Međunarodni tender za nabavku digitalnih mikrovalnih veza i digitalnih linkova, koji je raspisalo Ministarstvo komunikacija i transporta BiH je nakon skoro devet mjeseci poništen na osnovu Rješenja Ureda za razmatranje žalbi broj U-1192/11 od 5. oktobra ove godine. Ovo tijelo je prihvatilo žalbu po više tačaka koje je uputio domaći konzorcij Unis Telekom iz Mostara, koji je podnio najpovoljniju ponudu za nabavku DTT opreme, te je stoga 19. oktobra 2011. godine Ministarstvo prometa i komunikacija BiH poništilo postupak nabavke navedene opreme. Ugovorni organ je umjesto najpovoljnije ponude odabrao ponudu kompanije Ericsson Nikola Tesla iz Hrvatske, nakon čega su uslijedili prigovori, a kasnije i žalba konzorcija Unis Telekom. Čelnici Unis Telekoma za naš portal su izjavili da ih je Komisija eliminirala jer nisu zadovoljali neke uvjete tendera. "Nekih od tih uvjeta po kojima su nas eliminirali, po našem mišljenju, bili su prerigidno uzeti u razmatranje, te smo htjeli provjeriti je li Komisija imala isti kriterij pri gledanju ostalih ponuda. Nakon što smo izvršili uvid u ostale ponude, bilo je jasno ne samo da je postojao drukčiji kriterij nego gdje su drugi ponuđači imali "kikseve" u ponudi (kao i mi recimo) da je njima komisija slala upite ne bi li to ispravila", ističe Dalibor Miloš, menadžer kompanije Unis Telekom.

S druge strane u saopštenju kojeg smo dobili od kompanije Ericsson Nikola Tesla stoji: "Za potrebe javnog međunarodnog natječaja za nabavku dijela sustava, digitalnih mikrovalnih veza Javnih radiotelevizijskih servisa Bosne i Hercegovine, digitalnih linkova za uvezivanje pet informativno tehničkih centara u sustav digitalnih veza i odašiljača za pokrivanje digitalnim signalom područja Sarajeva, Banja Luke i Mostara, objavljenog u Sarajevu dana 07.02.2011. godine, Ericsson Nikola Tesla u suradnji s partnerima ponudila rješenje koje u potpunosti zadovoljava sve zahtjeve i kriterije natječaja. Rješenje je sastavljeno od provjerenih komponenti koje najbolje odgovaraju traženom, a posebna pažnja posvećena je tome da su te iste komponente potvrđene u prijašnjim projektima i sličnim scenarijima. Ovaj natječaj trebao je označiti početak procesa digitalizacije u Bosni i Hercegovini i samo je prvi korak u tom smjeru. Žao nam je što je natječaj poništen. Mišljenja smo da odgađanje početka digitalizacije ne koristi nikome, a najmanje Bosni i Hercegovini. S obzirom na međunarodno preuzete obveze, Bosna i Hercegovina izlaže se riziku da postane „analogni“ otok u regiji, te da njezina društvena zajednica u cjelini bude zakinuta za potencijal koji pruža digitalna dividenda. Čak štoviše, u iskorištavanju digitalne dividende mogu time biti zakinute i susjedne zemlje."

Bilo kako bilo tender je poništen, izgubljena je cijela 2011. godina, a u razgovoru sa Vlatkom Drmićem, pomoćnikom Ministra komunikacija i transporta BiH, Rude Vidovića, saznajemo da će novi tender biti raspisan već naredne sedmice, tačnije u ponedjeljak, 5. decembra. "Novi javni međunarodni tender za nabavku digitalnih mikrovalnih veza Javnih radiotelevizijskih servisa Bosne i Hercegovine, digitalnih linkova za uvezivanje pet informativno tehničkih centara u sistem digitalnih veza i odašiljača za pokrivanje digitalnim signalom područja Sarajeva, Banja Luke i Mostara biće raspisan već naredne sedmice. Pošto se radi o međunarodnom tenderu, isti će biti otvoren 42 dana. 16. januara planirano je javno otvaranje pristiglih ponuda, nakon čega će biti objavljeni najpovoljniji ponuđači. Dodatnih rokova, odnosno produžavanja trajanje tendera izvan 42 dana neće biti, budući da uveliko kasnimo u procesu digitalizacije", izjavio je za naš portal Vlatko Drmić.

Dalibor Miloš ističe da će Unis Telekom nastojati da nastupi i na novom tenderu, a ukoliko bude ista tehnička dokumentacija nije za očekivati velike razlike u cijenama, jer su prošle ponude bilo jako povoljne, tačnije dobro ispod realnih tržišnih cijena. To govori koliko je ovaj posao bio važan svim ponuđačima na tenderu, izjavio je Miloš. Za očekivati je da se na tender prijavi i Ericsson Nikola Tesla ali i ostale komapanije iz regiona i Evropske unije.

Mogućnost ponavljanja scenarija sa prethodnim tenderom je moguća, ali se nadamo da do toga neće doći jer bi time izgubili dosta vremena i cjelokupan proces prelaska na digitalno zemaljsko emitovanje došao bi definitivno pod znak pitanja.

Uvođenje digitalne zamaljske televizije je obaveza BiH. Međutim, pitanje je koliko građani BiH znaju o digitalnoj zemaljskoj televiziji. Stoga, Siniša Petrović ističe da DTT Strategija ima posebno poglavlje koja se odnosi na promotivne aktivnosti kako bi građani bili blagovremeno informisani o procesu. Ove aktivnosti će biti intenzivirane u skladu sa novim rokovima koji budu sadržani u akcionom planu. RAK će biti jedan od sudionika u promotivnoj kampanji, jer, opet napominjemo, ovo je nacionalni projekat.

Susjedne zemlje su u ovom procesu iskoristile sredstva IPA fondova - Instrumenata pretpristupne pomoći. Srbija je od IPA fonda dobila 12 miliona eura, a Vlada Srbije je uložila dodatnih 9 miliona eura. Naša zemlja, nažalost, ne može, barem za sada, računati na ova sredstva jer ne postoji Korporacija, kao četvrti subjekt Javnog RTV servisa iako je Zakon o Korporaciji usvojen, istikao je Drmić. Zakona ima ali nema Korporacije. Također, sredstva IPA fonda usmjerena su za neke druge projekte.

S druge strane, Siniša Petrović misli da se u BiH nije napravila detaljna analiza ukupnih troškova cjelokupnog procesa. "Takođe, treba naglasiti da je teško da se iskustva i procjene drugi država mogu primijeniti u našem slučaju jer imamo specifičan teren, broj TV stanica i njihov raspored u prostoru, distribuciju stanovništva, vremenski pomak, raspoloživost opreme, itd. Pojedini od ovih faktora su puno povoljniji za nas posebno kada govorimo o poznavanju opreme, njene raspoloživosti na tržištu itd. Međutim, ako bi se posmatrala samo troškovna strana, sigurno je da bi ove vrijednosti i dalje bile obeshrabrujuće ali troškove procesa digitalizacije treba posmatrati kao kratkoročna ulaganja sa relativno kratkim vremenom povrata uloženih sredstava. Naime, proces digitalizacije otvara mogućnost da se višak frekvencija dodijeli (u skladu sa evropskim smjernicama) finansijski snažnijem dijelu tržišta (telekomunikacijama) pri čemu bi se kroz instrument koncesija, državnih doprinosa za korištenje frekvencija i drugih izvora mogla vratiti inicijalno uložena sredstva. Također, poznato je da se jedan dio viška sredstava Agencija usmjerava za ovaj proces, ali ta sredstva su minimalna ako se uzme u obzir složenost projekta."

Ovo nam je potvrdio i Vlatko Drmić koji je izjavio da je proces digitalizacije u BiH uvršten u Projekat kapitalnih ulaganja vrijedan 38 miliona KM. Inače, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH u proces digitalizacije ulaže 7 miliona KM u sklopu 1A i 1B faze. Navedenih 38 miliona KM su sredstva državnog budžeta, viška sredstava RAK-a te sredstva od UMTS dozvola, navodi Drmić.

Digitalizacija građanima BiH donosi brojne prednosti. "Sigurno je da će krajnji korisnici - gledaoci imati priliku da prate između 8 i 16 ili više TV kanala što se tradicionalnim tehnologijama nije moglo obezbijediti jer nije bilo dovoljno frekvencijskih resursa. Većina stanovnika će vjerovatno po prvi put imati priliku uživati u višekanalnom pristupu nešto što je do sada bila privilegija kablovskih pretplatnika. Pored navedenog, najavljuju se i dodatni posebni sadržaji ali je o tome u ovom momentu prerano govoriti", izjavio je za kraj Siniša Petrović, pomoćnik direktora za upravljanje radio frekvencijskim spektrom pri Regulatornoj ageniciji za komunikacije.

KOMENTARI
OSTALE VIJESTI
Historijski korak BHRT-a

Historijski korak BHRT-a

Digitalna platforma i formalno puštena u pogon

Nema pomaka u procesu digitalizacije

Nema pomaka u procesu digitalizacije

Javni RTV servisi ipak nisu dostavili usaglašen zahtjev za izdavanje dozvole Regulatornoj agenciji za komunikacije

Okončana prva faza digitalizacije BHRT-a

Okončana prva faza digitalizacije BHRT-a

Projektom digitalizacije zamijenjen je centralni matrični sistem  televizijskih i radijskih signala u zgradi RTV doma

I digitalizacija ima dušu

I digitalizacija ima dušu

Dževdet Tuzlić komentarisao prelazak na digitalni produkcijski sistem u koji BHRT ulazi od 19. decembra

The Equalizer

The Equalizer

Denzel Washington glumi McCalla, bivšeg komandosa koji je lažirao vlastitu smrt kako bi ostatak života proveo u miru u Bostonu

HT u borbi s Googleom i Facebookom

HT u borbi s Googleom i Facebookom

Hrvatski telekom ušao na hrvatsko tržište mobilnog oglašavanja gdje planira da zauzme vodeću poziciju

The Hobbit: The Battle of the Five Armies

The Hobbit: The Battle of the Five Armies

Odlučujuća bitka slavne HOBIT trilogije vodi se krajem 2941. godine i trećeg doba ispod planine Erebor